U Boru je na sednici Nacionalnog saveta vlaške nacionalne manjine jednoglasno doneta odluka o utvđivanju standarda vlaškog jezika.
Nakon što su ispunjeni svi zakonski kriterijumi za standardizaciju i upotrebu jezika i u obrazovanju i u praksi vlaški jezik i vlaško pismo su, odlučeno je na sednici Nacionalnog saveta Vlaha, i zvanično u upotrebi.
Nacionalni savet je, polazeći od ustavnih načela i zakonskih ovlašćenja, a u skladu sa preporukama Komiteta eksperata i Komiteta ministara Saveta Evrope, konstatovao da su ispunjeni neophodni lingvistički preduslovi utvrđivanje standarda vlaškog jezika s obzirom da postoji jasan prikaz o pismu i ortografska posebna pravila kako bi se njime pisalo, da su kodifikovana gramatička pravila izložena u pisanoj gramatici tako da oni koji jezik ne govore kao maternji mogu da ga nauče i da se na njih pozivaju.
Utvrđena, standardna, književna forma vlaškog nacionalnog jezika se prihvata jer postoji rečnik odnosno leksikom zasnovan na literaturi napisanoj na tom jeziku i postoji grupa originalnih tekstova napisanih na vlaškom jeziku, navedeno je u ovoj odluci.
„Utvrdili smo da postoje svi uslovi, postoji vlaško pismo u ćiriličnoj i latiničnoj formi, postoji gramatika vlaškog jezika, postoji vlaško srpski rečnik i do sada 74 izdanja na vlaškom jeziku, kao i udžbenici na vlaškom jeziku. Republika Srbija je od danas bogatija za još jedan zvanični jezik koji će biti u službenoj upotrebi“, rekao je Novica Janošević, aktuelni predsednik Nacionalnog saveta vlaške nacionalne manjine.
Vlaška zajednica ćirilično i latinično pismo koristi još od 24. januara 2012. godine, a nakon što je vlaško pismo usvojeno, uveden je školske 2013/2014. kao izborni predmet “Vlaški govor sa elementima nacionalne kulture”.
“Ovo je istorijski dan za pripadnike vlaške etničke zajednice u Srbiji. Nacionalni savet Vlaha je usvojio odluku o utvrđivanju standarda vlaškog jezika, tako da neće se više govoriti o vlaškom govoru nego o vlaškom književnom jeziku. Na vlaškom pismo su izdate 74 knjige od kojih je Udruženje „Gergina“ samostalno ili u saradnji sa Savetom, publikovalo 32 knjige”, kaže Siniša Čelojević, član Nacionalnog saveta Vlaha i predsednik Udruženja za očuvanje kulture i tradicije Vlaha “Gergina”.
U ravnopravnoj upotrebi su dva dijalekta vlaškog jezika: braničevsko-homoljsko-porečki, odnosno severo-zapadni dijalekat i krajinsko-timočki ili jugoistočni dijalekat.
Severo-zapadno narečje obuhvata sela sa većinskim vlaškim stanovništvom u opštinama: Bor, Boljevac, Majdanpek, Kučevo, Petrovac na Mlavi, Golubac, Žagubica, Despotovac, Malo Crniće, Žabari, Ćuprija, Svilajnac i Gradište, a jugoistočno narečje obuhvata sela sa većinskim vlaškim stanovništvom u opštinama: Kladovo, Negotin i Zaječar.
„Čestitam svim ljudima koji su radili na ovom poslu i mislim da je Bor pravo mesto gde je odluka trebala da se donese iz razloga što ovde živi pre svega najveći broj naših prijatelja, braće, ljudi koji su se izjasnili u posebnom biračkom spisku kao Vlasi, a drugi razlog je što je ovo multinacionalna sredina u kojoj živi 21 nacija. Siguran sam da je ovo pokazatelj da Republika Srbija vrlo direktno vodi računa o svim narodima koji žive na njenim prostorima. Ovo je pobeda jednog naroda, jedne države to jest države Srbije, pobeda istoka Srbije. Pokazujemo na pravi način koliko smo spremni da poštujemo kulturu, tradiciju, jezik i pismo svakog naroda koji živi na našoj teritoriji“, naglasio je Aleksandar Milikić, gradonačelnik Bora.
Autor teksta: Suzana Mihajlović Jovanović