Category Archives: Novosti

AL ĐE 15.FESTIVAL INTERNACIONAL ĐE MUZIKA VLAHILOR „GERGINA 2024“ NJIGOĆIN – 15.INTERNACIONALNI FESTIVAL VLAŠKE MUZIKE „GERGINA 2024“

Petnaesti Festival će se održati 6.i 7. maja u Domu kulture „Stevan Mokranjac“ u Negotinu.

Prvo veče  6.maja je takmičarsko. Pozivaju se svi mladi vokalni solisti i instrumentalisti starosti do 25. godina da se prijave radi selekcije.

Prijave se primaju do  1. marta na tel-  065 44 28 201  Dr Siniša Čelojević predsednik Organizacionog odbora i   065 2626764  Boban Pecić-šef orkestra.

Nastup je u kompletnoj vlaškoj nošnji  sa opancima.
Prijaviti isključivo izvorne vlaške pesme, vlaške melodije i vlaška kola.
Vokalni  solisti nastupaju  sa jednom vlaškom pesmom  a  instrumentalisti sa melodijom i kolom u trajanju od 4 minuta.

Dodeljuju se  četiri nagrade:
1. najbolji vokalni solista
2. najbolji instrumentailista
3. najbolji takmičar festivala  dobija plaketu „Božidar Janucić“
4. najbolji takmičar van Srbije za negovanje vlaške izvorne muzike
Pobednici dobijaju i novčane nagrade.

Takmičare ocenjuje stručni žiri :
1. Prof.dr Dimitrije Golemović, etnomuzikolog, predsednik žirija
2. Marija Vitas, etnomuzikolog
3. Maja Stojanović, prof. UŠ „S.Mokranjac“ Negotin

Sve takmičare  pratiće orkestar  Bobana Pecića.

 

Drugo veče Festivala 7.maja je revijalno, gde nastupaju najbolji vokalni solisti i instrumentalisti vlaške muzike.

Prijave do 1.aprila na tel   065 44 28 201  Dr Siniša Čelojević predsednik organizacionog odbora, i    maestro Slobodan Pecić   061 1682211.

Vokalni solisti nastupaju sa dve izvorne vlaške pesme.
Instrumentalisti nastupaju sa melodijom  i kolom u trajanju od 5 minute.
Nastup u kompletnoj  vlaškoj nošnji  iz kraja učesnika.

Učesnike će pratiti festivalski orkestar maestra  Slobodana Pecića.

Mokranjski neimari inspiracija za knjigu

U galeriji Muzeja Hajduk Veljka promovisano je 36. izdanje Udruženja za očuvanje običaja, kulture, tradicije, jezika i identiteta Vlaha „Gergina“ – knjiga „Tradicionalna arhitektura sela Mokranje – Inspiracija u kamenu“.

Tradicionalna arhitektura sela Mokranja inspirisala je Udruženje „Gergina“ da kamenim objektima u ovom selu posvete istoimeni projekat, koji im je u okviru konkursa iz oblasti nepokretnog kulturnog nasleđa podržalo Ministarstvo kulture.

Projekat je, pored istraživanja, podrazumevao i prezentaciju pa je uz promociju knjige „Tradicionalna arhitektura sela Mokranje – Inspiracija u kamenu“ autora Ivice Trajkovića i Siniše Čelojevića priređena i izložba fotografija Ivana Radosavljevića, kustosa Muzeja Krajine.

„Kuća je jedna od najvažnijih struktura u ljudskoj materijalnoj kulturi. Ona obuhvata istoriju jednog naroda i omogućava nam da pratimo njen razvoj od etnogeneze do ekonomskih aktivnosti, porodičnog i društvenog života“, kaže Ivica Trajković, viši kustos dokumentarista Muzeja Krajine.

Autori ovog izdanja, Ivica Trajković, viši kustos dokumentarista Muzeja Krajine i prim. dr Siniša Čelojević, predsednik Udruženja “Gergina” , između ostalog, iznose podatke o nastanku Mokranja, privrednom razvoju sela, poreklu stanovništva, ali i arhitekturi stambenih i privrednih zgrada, objekata od kamena, Crkvi Svete Trojice, školi, Stevanu Mokranjcu, čuvenom horu meštana Mokranja…

“Žitelji sela Mokranje su gradili svoje kuće i objekte isključivo od prirodnih materijala koje su sami proizvodili, uglavnom od kamena. U Mokranju ima sačuvanih oko 100 objekata izgrađenih od kamena koje su meštani vadili ručno u podnožju Rušanskog brda, iz okna”, dodaje Trajković.

Knjiga „Tradicionalna arhitektura sela Mokranje – Inspiracija u kamenu“ donosi i priče o mokranjskim bunarima, naročito jednom sa uklesanim petlom u kamenu, o nadgrobnim stelama sa geometrijskim oblicima, neke od zanimljivih anegdota, o mokranjskim pivnicama, kojih nažalost više nema, kao i 13 seoskih zapisa.

„Projekat je obuhvatao istraživanje, vrednovanje i prezentovanje arhitekture sela Mokranje, koje je, kao i cela Negotinska Кrajina, bogato narodnom arhitekturom, a čija je specifičnost u njenoj materijalizaciji, uglavnom je od kamena i prostornoj organizaciji kuće i sela. Smatram da će se time podići i svest meštana o značaju i neophodnosti njegove zaštite. Želeo bih da se zahvalim Ivici Trajkoviću, koji je nosilac ovog projekta i njegovom timu Slađani Milošević, Sanji i Ivici Radosavljeviću, ali i recenzentu Esteli Radonjić Živković, meštanima Mokranja Žiki Niculoviću, Živojinu Markoviću, Slobodanu Trajstareviću, Branku Zariću i novinarki Smiljki Jurasović“, kaže prim. dr Siniša Čelojević.

Promociju u galeriji Muzeja Hajduk Veljka otvorila je Vesna Stanković, direktor Muzeja Krajine, a uz izložbu fotografija Ivana Radosavljevića, koje je Udruženje „Gergina“ poklonilo članovima Udruženja građana „Mokranjske stene“ u Mokranju, pratile su je i fotografije mokranjskih kamenih objekata na video bimu.

Najlepšim zvucima vlaške muzike veče je obojio Boban Pecić na harmonici, šef orkestra koji već punu deceniju prati mlade talentovane vokalne i instrumentalne soliste Festivala vlaške muzike „Gergina“ koje će ove godine biti održan 6. i 7. maja.

Autor teksta: Suzana Mihajlović Jovanović

Obeležen Dan vlaškog jezika i u Negotinu

Nacionalni savet Vlaha (NSV) u sredinama u kojima živi ova zajednica obeležio prigodnim programima 24. januar – Dan vlaškog jezika. U Negotinu predstavljene aktivnosti Udruženja „Gergina“, ali i postignuti rezultati u nastavi Vlaškog jezika sa elementima nacionalne kulture.

-

Nacionalni savet Vlaha i Udruženje „Gergina“ prvi put su obeležili 24. januar – Dan vlaškog jezika.

Ovaj datum je ustanovljen septembra prošle godine na sednici u Majdanpeku, odlukom Nacionalnog saveta Vlaške nacionalne manjine, u spomen na 24. januar 2012. godine kada je na sednici Saveta u Petrovcu na Mlavi doneta odluka da se usvoji vlaško pismo u ćiriličnoj i latiničnoj verziji.

“Smatrali smo da je to prioritet za vlašku zajednicu i prioritet u radu Nacionalnog saveta. Izvršni odbor Nacionalnog saveta Vlaha usvojio je 8. decembra 2012. u Negotinu predlog vlaškog pisma, a Odbor za službenu upotrebu jezika i pisma Nacionalnog saveta Vlaha, čiji sam u to vreme bio predsednik, doneo je 15. maja 2011. u Boru jednoglasan zaključak da se utvrdi i usvoji ćirilična i latinična verzija vlaškog pisma u ravnopravnoj upotrebi. Odbor za službenu upotrebu jezika i pisma se rukovodio načelom da je vlaški jezik naziv za arhaične romanske dijalekte kojim, kao svojim maternjim jezikom, govore Vlasi istočne Srbije. Na sednici NSV u Boru 14. oktobra 2022. jednoglasno je doneta odluka o utvđivanju standarda vlaškog jezika“, kaže Siniša Čelojević, predsednik Udruženja za očuvanje kulture Vlaha “Gergina” i potpredsednik Nacionalnog saveta Vlaha.

-

Vlaško pismo, podsetio je Čelojević u prepunoj galeriji Eliksir Fondacije, pored 30 slova kojih ima i u srpskom jeziku, ima još pet dodatnih, karakterističnih za vlaški jezik.

“Smatramo da se time prezentuje ne samo bogatstvo našeg govornog jezika već se jezik revitališe i nadograđuje”, dodaje prim. dr Siniša Čelojević.

Od prvih publikacija, štampanih na vlaškom odmah po usvajanju vlaškog pisma, Nacionalni savet Vlaha odobrio je za štampanje 74 naslova, među kojima pretežno autorska dela, ali i lektiru. Od ovog broja, Udruženje “Gergina” publikovalo 36 izdanja na vlaškom.

-

Da se kroz obrazovanje najbolje čuva jezik i prenosi na mlađe generacije pokazale su i učiteljice razredne nastave mr Daniela Pejčić iz Osnovne škole „Stevan Mokranjac“ iz Kobišnice i Snežana Gugić iz Osnovne škole „Pavle Ilić Veljko“ iz Prahova, koje su zajedno sa učenicima, koji pohađaju izborni predmet Vlaški jezik sa elementima nacionalne kulture, pokazali šta su naučili.

“Školske 2014/2015. godine prvi put je uveden program za učenje, tada predmeta Vlaški govor sa elementima nacionalne kulture, a sada Vlaški jezik sa elementima nacionalne kulture. Od februara do juna 2014. uspešno je u 10 škola u sedam opština istočne Srbije, među kojima i u OŠ “Stevan Mokranjac” u Kobišnici” , sproveden pilot projekat uvođenja ovog predmeta kao izbornog u škole”, podsetila je mr Daniela Pejčić, koja je, između ostalih, i autor pojedinih udžbenika za nastavu iz ovog predmeta.

-

Učenici škola u Prahovu i Kobišnici, stihovima, običajima karakterističnim za ovaj kraj Srbije, pokazali su publici koliko su savladali jezik svojih predaka. Među njima je bilo onih koji su se i ranije služili vlaškim, ali i onih koji su ga prvi put naučili u školi.

Na dar su od Udruženja „Gergina“ dobili publikacije na vlaškom jeziku, kojim mogu da obogate svoje znanje, na časovima ovog izbornog predmeta, koji se predaje u 50 osnovnih škola u 19 opština u Srbiji u kojima žive Vlasi.

Autor teksta: Suzana Mihajlović Jovanović

24. KOLJINDARJU – JANUAR ZĂUA LJIMBI VLAHILOR – DAN VLAŠKOG JEZIKA

Udruženje „Gergina“ iz Negotina i Nacionalni savet Vlaha, obeležiće u Eliksir fondaciji u Negotinu, Dan vlaškog jezika.

O tome kako je usvojeno vlaško pismo i o značaju vlaškog pisma govoriće Prim.dr Siniša Čelojević,

Predsednik udruženja „Gergina“ i potpredsednik Nacionalnog saveta Vlaha.

U obeležavanju dana vlaškog jezika učestvovaće i učiteljice razredne nastave mr Daniela Pejčić iz O.Š. „Stevan Mokranjac“ iz Kobišnice i Snežana Gugić iz O.Š.“Pavle Ilić Veljko“ iz Prahova, zajedno sa svojim učenicima, koji pohađaju izborni predmet „Vlaški jezik sa elementima nacionalne kulture“ .

plakat

Ministarstvo kulture podržalo četiri projekta Udruženja „Gergina“

Udruženju za očuvanje kulture i tradicije Vlaha „Gergina“ iz Negotina na ovogodišnjim konkursima Ministarstvo kulture podržalo je četiri projekta.

Negotinska „Gergina“ će u okviru oblasti nematerijalnog kulturnog nasleđa ove godine istraživati i dokumentovati vlaške umotvorine (Vuorbje bătrînje đin lumje), veoma vredan, ali još uvek nedovoljno istraženi segmentu vlaškog narodnog stvaralaštva.

Ovaj projekat će sa 200.000 dinara sufinansirati i resorno Ministarstvo kulture.

„Planirano je da ovim projektom vlaške umotvorine budu zabeležene direktno od kazivača u vlaškim selima istočne Srbije i Homolja. Nakon gramatičke korekcije od strane tima Udruženja „Gergina“, bile bi prevedene i na srpski jezik, kako bi se učinile dostupnim zainteresovanoj javnosti u Republici Srbiji i našim građanima u dijaspori“, kaže Siniša Čelojević, predsednik Udruženja „Gergina“.

U oblasti digitalizacije kulturnog nasleđa „Gergini“ je sa 200.000 dinara podržan i projekat „Vlaška tradicionalna narodna muzika: Pevanje 1“ (Kîntjećilji vlahilor đin lumje: Kîntatu 1) čiji je osnovni segment digitalizacija muzičke građe iz arhiva profesora doktora Dimitrija O. Golemovića, etnomuzikologa i kompozitora.

„Dr Golemović je u periodu od 1979. do 2019. godine obišao pedesetak naselja u severoistočnoj Srbiji u kojima živi vlaško stanovništvo i snimio veći broj audio traka i kaseta sa hiljadama narodnih melodija i fotografija. Pristupilo bi se završnom istraživanju, odnosno ponovnom preslušavanju snimljenog materijala i odabiru pesama i fotografija“, dodaje dr Čelojević.

Ove godine jedan od kapitalnih projekata „Gergine“ svakako je i „Tradicionalna arhitektura sela Mokranje – Inspiracija u kamenu“ (Ljaurlji mokranjuluj – Vijaca în pjatră) koje je u okviru nepokretnog kulturnog nasleđa Ministarstvo kulture podržalo sa 309.000 dinara.

Projekat obuhvata istraživanje, vrednovanje i prezentovanje arhitekture sela Mokranje.

„Mokranje je, kao i cela Negotinska krajina, bogato narodnom arhitekturom, čija je specifičnost u njenoj materijalizaciji, uglavnom je od kamena i prostornoj organizaciji kuće i sela. Istraživanje arhitekture ovog sela, kao sublimata materijalne i nematerijalne kulture, proširiće saznanja o narodnom graditeljstvu Srbije a daće i osnov za uvid u potencijalni izvor inspiracije poznatog kompozitora. Upoznavanje javnosti sa kulturnim nasleđem Mokranja podići će svest lokalnog stanovništva o njegovom značaju i neophodnosti njegove zaštite“, dodaje Siniša Čelojević.

I na konkursu u oblasti kulturnih delatnosti nacionalnih manjina „Gergina“ je dobila sredstva i za realizaciju dela programskih aktivnosti internacionalnog festivala vlaške muzike „Gergina“ koji je ministarstvo podržalo sa 100.000 dinara.

„Svi projekti imaju cilj očuvanje običaja, kulture, tradicije, jezika i identiteta Vlaha, koji žive na ovim prostorima. Udruženje „Gergina“ je osnovano 2009.godine upravo radi ostvarivanja ovih ciljeva. Projekti su raznovrsni i projektni timovi našeg Udruženja, koje je inače najaktivnije u severoistočnoj Srbiji, radiće intenzivno u narednim mesecima na realizaciji projekata“, zaključuje Čelojević.

Autor teksta: Suzana Mihajlović Jovanović

Festival vlaške muzike „Gergina 2023“: Nagrade Anastasiji, Milanu, Davidu i Danielu

Festival vlaške muzike „Gergina“ u svom 14. izdanju publici je ponudio 19 vokalnih i instrumentalnih solista koji su, po oceni žirija, i te kako doprineli kvalitetu izvođenja vlaške muzike.

Ovogodišnja “Gergina” obilovala je, ocenio je to i žiri u sastavu: profesor dr Dimitrije Golemović, etnomuzikolog i kompozitor, Marija Vitas etnomuzikolog i urednica časopisa „Etnoumlje“ i Maja Stojanović, profesor klavira u Umetničkoj školi “Stevan Mokranjac” u Negotinu, takmičarima koji su dostojni nastavljači tradicije vlaškog pevanja i sviranja. Zato je i zadatak žirija da oceni ovogodišnju takmičarsku selekciju bio, priznao je prof. dr Dimitrije Golemović, izuzetno težak.

“Doneli smo odluke jako teško, a po strani je ostalo nekoliko izvrsnih pevača. Ovde su večeras presudile neke nijanse, i to ono što vlašku pesmu i svirku čini vlaškom, ne toliko sam ton, već više stil, a stil je, rekao bih, narod. Možete vi da naučite da pevate na vlaškom, da to bude precizno i tačno, ali nema onoga da ti srce zadrhti što, inače, ako naiđemo na pravu pesmu i pravu svirku, kod Vlaha ne može da nas zaobiđe”, rekao je dr Golemović.

Plaketu “Božidar Janucić”, specijalnu nagradu Festivala, osmišljenu kao nagradu za baštinika vlaške muzike, prvi put od kad postoji “Gergina” dobio je vokalni a ne instrumentalni solista i to Anastasija Todorović, učenica Umetničke škole “Stevan Mokranjac” u Negotinu na odseku solo pevanja.

“Zaista nisam očekivala nagradu. Došla sam da se zabavim i družila sam se sa svima ovde u bekstejdžu, prosto nam je svima zaista bilo sjajno. Tata (Nenad) mi je pomogao da izaberem pesmu, dugo smo je birali, ali kad sam je čula, znala sam da je to ta pesma. Utisci su mi prelepi, novo je ovo iskustvo i došla bih ponovo”, kaže Anastasija Todorović.

Najbolji instrumentalni solista je David Bogojević iz Prahova, učenik trećeg razreda Negotinske gimnazije, a prvog Umetničke škole “Stevan Mokranjac”, koji je, rekli su to i organizatori, vratio klarinet na festival.

“Jedini sam klarinetista u Prahovu. Počeo sa prvo sa saksofonom koga sam učio od Gorana Čurića iz Mokranja. Klarinet sam pozajmio od druga koji ga je imao ali nikad ga nije koristio i tako sam se zainteresovao i za ovaj instrument. Za festival se nisam posebno pripremao. Po prirodi sam skroman, ali vežbam svaki dan. Otac (Saša) me je prijavio, pobedu nisam očekivao i još uvek ne mogu da verujem da sam osvojio ovu nagradu”, kaže David Bogojević.

Nagradu za najboljeg vokalnog solistu je ove godine dobio Milan Momčilović iz Tande kod Bora, student metalurgije na Tehničkom fakultetu u Boru.

“Ponosan sam na sebe i ponosan sam što sam ovom pesmom odao počast našem Branku Olaru, koji potiče iz istog kraja odakle sam ja. Presrećan sam i ovo će mi dati podstrek u daljem radu. Moja baka je gajila ljubav prema vlaškoj pesmi, pevala je u folkloru i zahvaljujući njoj sam se zainteresovao za ovaj melos, koji je poseban i prepoznatljiv u svetu. Pošto sam amaterski pevač dugo sam i razmišljao šta bih pevao na festivalu pa je presudilo da to ipak bude pesma Branka Olara”, kaže Milan Momčilović.

Titulu najboljeg stranog izvođača poneo je saksofonista Daniel Antoni, iz Četata u okrugu Dolž u Rumuniji, kome je ovo, takođe prvi nastup.

“Sve mi se dopalo. Takmičari su sjajni, volim muziku i presrećan sam što sam ovde. Nadam se da ću još koji put doći na festival”, kaže Daniel Antoni.

Ovogodišnji festival okupio je brojne zaljubljenike u vlašku muziku, ali i Ljupku Radomirovu, predsednicu Asocijacije Vlaha u Bugarskoj iz Vidina, Novicu Janoševića i članove Nacionalnog saveta Vlaha, Vladimira Veličkovića i Bogdana Gugića, predsednika i zamenika predsednika opštine, mr Milana Urukovića, predsednika Skupštine opštine Negotin, kao predstavnike brojnih organizacija, sponzore, prijatelje festivala i pokrovitelje.

“Mladost koja će i večeras pokazati svoje umeće, progovorivši jezikom muzike koji svi razumemo, je zapravo i u ovim prazničnim danima pomalo simbolično vesnik tog novog života, nove nade i ljubavi”, rekla je Margareta Musić, direktor Sektora korporativnih komunikacija i direktor Eliksir Fondacije, koja je i otvorila Festival.

Sve učesnike je pratio Orkestar Bobana Pecića, a prvo festivalsko veče uveličao je svojim nastupom i folklorni ansambl “Graničar” iz Halova.

„Ispred Udruženja „Gergina“ zaista sam srećan i zadovoljan što smo imali toliko mladih učesnika iz svih krajeva severoistočne Srbije koji su nastupali sa izvornim vlaškim pesmama, kolima i nošnjom i pokazali zajedništvo i različitost. Naš cilj je da okupimo Vlahe sa čitavog Balkana pa zato od ove godine i dodeljujemo nagradu stranom izvođaču koji neguje vlašku muziku“, kaže Siniša Čelojević, predsednik Udruženja za očuvanje kulture i tradicije Vlaha „Gergina“.

Po tradiciji, drugo festivalsko veče koje se uvek održava na Vaskršnji utorak rezervisano je za doajene vlaškog melosa. Na programu festivala od 18 časova je promocija kompakt diska Danijele Pražić iz Kladova “Đe duor”, a revijalno veče počinje u 19 časova u sali Doma kulture “Stevan Mokranjac”.

Autor teksta: Suzana Mihajlović Jovanović

Završeni peti “Dani Gergine”: 17. i 18. aprila Festival vlaške muzike „Gergina“

Projekcijom filma „Pašćilji- krjađerja lumjaska ši obiśejurlji la Buor” u Negotinu su završeni peti „Dani Gergine”, uvertira u tradicionalni 14. Internacionalni festival vlaške muzike „Gergina 2023“.

Zahvaljujući saradnji sa RTV Bor, na “Danima Gergine”, petim koje organizuje Udruženje za očuvanje kulture i tradicije Vlaha “Gergina”, u galeriji Fondacije Eliksir prikazan je etnološki film, autora Aurike Marinović „Pašćilji- krjađerja lumjaska ši obiśejurlji la Buor- Uskra: narodna verovanja i običaji u okolini Bora”. Ovim programom je ujedno i završena ovogodišnja manifestacija “Dani Gergine”.

“Na Veliki petak uživali smo u izvanrednom etnološkom filmu koji prikazuje običaje pred Uskrs u borskim selima. Film je snimljen na vlaškom jeziku sa titlom na srpskom. Običaji u borskom kraju razlikuju se od običaja u selima negotinskog kraja. To je bogastvo koje treba sačuvati”, kaže Siniša Čelojević, predsednik Udruženja “Gergina”.

Ovoj tematskoj večeri prethodila je u galeriji Fondacije Eliksir, na Veliki četvrtak, i promocija knjige „Savremena vlaška poezija – Kînćećilji nuašće đin vrjemja nuouo“, koja je, takođe, izazvala pažnju javnosti jer na jednom mestu prikazuje stvaralaštvo naših savremenika na vlaškom jeziku.

O ovom naslovu, 34. po redu u izdanju “Gergine”, pored Siniše Čelojevića govorili su: Slobodan Cvetić iz Zaječara, Živorad Tomić iz sela Osanica kod Žagubice i profesor srpskog jezika i književnosti Milica Stevanović.

„Raznovrsna tematika, dobra posećenost naših programa na “Danima Gergine” svakako su podstrek za nas iz Udruženja “Gergina” da još više radimo na očuvanju i promociji vlaške nematerijalne kulturne baštine“, dodaje Čelojević.

Već 17. i 18. aprila publika će biti u prilici da uživa i u programu 14. Internacionalnog festivala vlaške muzike, čiji je cilj očuvanje vlaške izvorne muzike, kola, pesme uz visok umetnički nivo, a svakako i narodne nošnje kao simbola tradicionalnog odevanja na prostorima na kojima žive Vlasi.

Festival će biti održan u Domu kulture “Stevan Mokranjac” sa početkom u 19 časova. Otvaranju festivala u ponedeljak, 17. aprila prethodiće od 18 časova promocija kompakt diska Danijele Pražić „Đe duor“.

“Prvo veče je takmičarskog karaktera za koje je prijavljeno 19 učesnika iz skoro svih opština severoistočne Srbije gde žive Vlasi. Dan kasnije biće organizovano revijalno veče za koje je prijavljeno više od 20 učesnika. Stručni žiri će dodeliti četiri nagrade za najboljeg vokalnog solistu, instrumentalistu, stranog učesnika za negovanje vlaške muzike, a biće proglašen i sveukupni pobednik”, kaže Siniša Čelojević.

Autor teksta: Suzana Mihajlović Jovanović

Nastavljeni “Dani Gergine”

U okviru predfestivalske manifestacije “Dani Gergine” posetioci su mogli da uživaju u fotografijama turističkih lepota ovog kraja u galeriji negotinskog Doma kulture, a u Prahovu u promociji knjige „Prahovo – Ljudi, običaji, događaji – Praova – Lumja, ađeturlji, Întîmplărilji“ i kompakt diska „Izvorna vlaška kola iz Prahova – Uorilji đin la Praova“.

U okviru manifestacije „Dani Gergine“, Udruženje za očuvanje kulture i tradicije Vlaha „Gergina“, u saradnji sa Turističkom organizacijom opštine Negotin, Muzejom Krajine i Foto studijom „Forma fotografika“, organizovalo je izložbu pod nazivom „Turističke lepote Negotinske krajine – Frumušecurlji đin Krajna nuastă“.

Izložba obuhvata 23 fotografije koje prikazuju kulturno-istorijska mesta i prirodne lepote Negotinske krajine, a izbor fotografija napravio je majstor fotografije Dragoslav Ilić, koji je i sam jedan od autora.

“Predstavili smo znamenitosti, prirodne i kulturne, opštine Negotin. Izabrano je ono najbolje, najlepše i najreprezentativnije čime možemo da se predstavimo i pozovemo turiste da nas posete. “Dani Gergine” i svaka kulturna manifestacija doprinosi opštoj kulturnoj slici jednog grada, jedne opštine i neophodne su da bi se držala pažnja, da grad i opština budu u žiži javnosti po nečem lepom, a ne po ružnim naslovima u novinama”, kaže Dragoslav Ilić.

Iz arhive Turističke organizacije opštine Negotin, ali i iz opusa Dragoslava Ilića predstavljeni su na ovoj izložbi Vratnjanske kapije, Prerast Zamne, manastiri Bukovo, Vratna i Koroglaš, staro gradsko jezgro Negotina sa svojim crkvama i muzejima, ali i prepoznatljivi turistički motivi Dunava, vinogradi, Mokranjske stene, Rajačke i Rogljevačke pivnice, ali i rode po kojima je takođe Negotin poznat.

Posetioci mogu u galeriji Doma kulture „Stevan Mokranjac“ u Negotinu da pogledaju ovu zanimljivu izložbu i upoznaju se sa raznovrsnim turističkim destinacijama ovog kraja, koje će privući pažnju ljubiteljima prirode, istorije i kulture.

“Cilj nam je bio da kroz zajedničku promociju sa Udruženjem “Gergina” predstavimo turističke potencijale opštine Negotin i sve turističke lepote, s obzirom da smo i u prethodnom periodu dosta sarađivali na raznim sajmovima, manifestacijama i događajima, u nastojanju da prikažemo i bogatstvo različitosti, takođe. I ova manifestacija, ali i festival “Gergina” doprinose i svojom kulturnom ponudom i privlače kako domaću publiku, tako i goste iz dijaspore, a s obzirom da su praznici, mogu da sa svojim mlađim članovima obiđu i ove lokalitete. Manifestacije ujedno doprinose očuvanju kulture, tradicije i običaja Negotinske krajine”, kaže Dušan Petrović, direktor Turističke organizacije opštine Negotin.

U prepunoj Maloj sali Doma kulture u Prahovu, Udruženje “Gergina” je predstavilo kompakt disk sa 13 izvornih vlaških kola iz Prahova, pod nazivom “ Uorilji đin la Praova „, kao i knjigu „Prahovo – Ljudi, običaji, događaji – Praova – Lumja, ađeturlji, Întîmplărilji“ Siniše Čelojevića, koja sadrži 156 crno-belih fotografija, od kojih su neke stare i preko 130 godina.

Knjiga, o kojoj su govorili autor i Velimir Miki Trailović, hroničar Prahova, tematski je podeljena po oblastima: Ljudi; Običaji; Događaji; Stari objekti i fotografije iz vojske, uključujući period Velikog rata i period između dva rata sa uvodom na vlaškom, srpskom i nemačkom jeziku.

„Motivacija za ovu monografiju je bila izložba starih fotografija, koju je Udruženje „Gergina“ priredilo na „Danima Gergine“ u sklopu 12. Internacionalnog festivala vlaške muzike „Gergina 2021“, koja je privukla veliki broj posetilaca. Posmatrajući te fotografije, želeo sam da to ostane zabeleženo. Tako je nastala ideja da prikupim što veći broj starih fotografija i da to bude objavljeno u monografiji. Naziv monografije je istovetan naslovu izložbe, sa uvodom koji je trojezičan a fotografije prati tekst sa objašnjenjem o fotografijama. Rođen sam i odrastao u Prahovu, tu sam proveo lepe godine detinjstva i mladosti i tu sam započeo svoje porodicama koje su mi ustupile svoje fotografije da budu deo monografije. Posebno se zahvaljujem Mikiju Trailoviću na sugestijama i pruženoj podršci“, kaže Siniša Čelojević, inače predsednik Udruženja „Gergina“.

Kompakt disk „Uorilji đi la Praova“ je novo izdanje „Gergina Recordsa“ i sadrži 13 izvornih vlaških kola iz Prahova, sa knjižicom na vlaškom, srpskom i engleskom jeziku i tekstom o muzičkom stvaralaštvu i tradiciji u Prahovu, ali i opisom, poreklom i načinom igranja kola.

“Sva kola su snimljena u studiju Zorana Čukića u Prahovu. Na harmonici ih je odsvirao Zoran Čukić, na fruli Siniša Vojinović, a na bubnju Boban Baronović”, ističe Čelojević.

Manifestacija „Dani Gergine“ završava se međunarodnim festivalom vlaške muzike koji će se održati 17. i 18. aprila, a izložba „Turističke lepote Negotinske krajine“ će biti otvorena za posetioce narednih dana.

 

Autor teksta: Suzana Mihajlović Jovanović

Počeli „Dani Gergine“

U Negotinu je započela predfestivalska manifestacija „Dani Gergine“ koja prethodi 14. internacionalnom festivalu Vlaške muzike „Gergina“ 2023.

Udruženje za očuvanje kulture i tradicije Vlaha „Gergina“ svoju petu po redu manifestaciju “Dani Gergine” otvorila je izložbom, u saradnji sa Muzejom Krajine, posvećenom vlaškoj nošnji Negotinske krajine iz zbirke Milana Nikolića iz Kobišnice.

“Izložbom “Pregača kroz vreme” predstavljam izbor pregači iz moje zbirke. Poslednjih godina sakupljam etnografske predmete tako da sam formirao etnografsku zbirku. Većinu predmeta čine tekstilni predmeti, uglavnom ženski odevni komadi. Bogata kultura i tradicija ovog kraja naterala me je da se samim tim zainteresujem za sve ovo bogatstvo koje su nam naši preci ostavili”, kaže Milan Nikolić.

Deo izloženih odevnih predmeta je iz porodične zaostavštine ovog mladog čuvara tradicije i soliste na tradicionalnim narodnim instrumentima fruli i duduku, ali je mnoge od njih nabavljao i kroz lične donacije svojih prijatelja, ali i kupovao na terenu i buvljim pijacama u Negotinu i okruženju.

“Kada sam postao član Kulturno umetničkog društva “Voja Čurić” u svom selu , Kobišnici u meni se javilo interesovanje za istraživanjem i pre svega za očuvanjem tradicionalne kulture hnašeg kraja tako da sam tu stekao prva interesovanja ka našoj kulturnoj baštini kroz izvorne igre, kroz muziku i u tom trenutku sam počeo da se interesujem i za frulu na kojoj i dan danas sviram”, dodaje Milan.

Na izložbi “Pregača kroz vreme”, koja je zbog velikog interesovanja publike otvorena u holu Doma kulture “Stevan Mokranjac” prikazani su odevni predmeti iz Kobišnice, ali i brojnih drugih sela Negotinske krajine.

“Muzej Krajine ima dugogodišnju saradnju sa Udruženjem “Gergina” koju smo nastavili i sada kroz podršku našem mladom Milanu Nikoliću iz Kobišnice. Muzej kao javna ustanova svakako gleda da bude od koristi zajednici u kojoj deluje, a to se odnosi na stručnu pomoć i izlaženju u susret mladim istraživačima kao što je Milan, pa je i ovom prilikom korišćen deo naše građe. Drago mi je da smo deo “Dana Gergine” i tako će biti i u narednom periodu”, kaže Ivica Trajković, direktor Muzeja Krajine.

Vlaški hor „Wallachia“, poznat kao čuvar tradicije vokalno-instrumentalnog nasleđa Negotinske krajine, uveličao je otvaranje ove izložbe i manifestacije “Dani Gergine”.

Njihov nastup zajedno sa frulašima Milanom Nikolićem i Vojislavom Bađikićem i perkusionistom Milanom Markovićem bio je prilika da publika uživa u izvođenju tradicionalnih vlaških pesama i onih komponovanih u tom stilu, ali u savremenim aranžmanima, i da se tako još više upozna sa ovim delom kulturnog nasleđa vlaške nacionalne zajednice.

Manifestacija „Dani Gergine“ već petu godinu nastoji da kroz kulturne događaje očuva identitet vlaške zajednice, njihov jezik, muziku, folklor i običaje i predstavlja priliku da se lokalni kulturni izrazi i tradicije vlaške zajednice u Negotinu održe i prezentuju široj javnosti.

“Time se, verujemo, čuva kulturno nasleđe koje je važno za identitet ovog područja. Kroz ovakve događaje, vlaški jezik, muzika, folklor i običaji dobijaju novi zamah i postaju dostupniji mladim generacijama, što pomaže u očuvanju nematerijalne kulturne baštine i njenoj daljoj promociji”, kaže Siniša Čelojević, predsednik Udruženja “Gergina”.

Autor teksta: Suzana Mihajlović Jovanović

Uskoro počinje 14. Festival Gergina u Negotinu

Četrnaesti Internacionalni festival vlaške muzike „Gergina“ biće održan u Negotinu, u Domu kulture „Stevan Mokranjac”, 17. i 18. aprila 2023. godine.

Tradicionalno, festival Gergina vezan je za drugi i treći dan Uskrsa. Ova ugledna manifestacija posvećene muzičkom i kulturnom nasleđu Vlaha prvi put je održana 2009. godine. Organizator festivala je istoimeno udruženje koje ima svoje razgranate aktivnosti: festival, etno grupa, izdavaštvo…

Festivalu prethode „Dani Gergine“, koji traju od 10. do 14. aprila 2023. To je svojevrsna uvodna manifestacija, koja nedelju dana pre festivala nudi prigodan program u vidu izložbi i promocija ekih novih izdanja.

Pored dve muzičke večeri (obe počinju u 19 časova), kao glavnih događaja, festival Gergina će obuhvatiti i promociju audio-izdanja „Đe duor“ (Gergina Records) sa izvornim pesmama u izvođenju Danijele Pražić. Promocija je zakazana za 18. april, sa početkom u 18 sati.

Prvo veče je takmičarskog karaktera i namanjeno je mladim interpretatorima. Takmičari se nadmeću za prestižna priznanja u kategorijama Najbolji vokalni solista i Najbolji instrumentalista, a tu su i Specijalna nagrada Božidar Janucić, kao i Specijalna nagrada festivala koja se dodeljuje stranom izvođaču za negovanje vlaške muzike. Ove godine takmičiće se ukupno 18 mladih izvođača, koje će pratiti Orkestar Bobana Pecića. Tokom večeri će revijalno da nastupi KUD „Graničar“ iz Halova.

Takmičare će i ove godine ocenjivati žiri u sledećem satavu: dr Dimitrije Golemović (etnomuzikolog i kompozitor), Marija Vitas (etnomuzikolog, urednica časopisa Etnoumlje) i Maja Stojanović (profesor u SMŠ „Stevan Mokranjac” u Negotinu).

Drugo festivalsko veče je revijalno. Okupiće veliki broj istaknutih vokalnih i instrumentalnih interpretatora vlaške muzike, koji će nastupiti u pratnji Orkestra Slobodana Pecića, a očekuje se i nastup KUD „Štule“ Voluja.

Umetnički direktor festivala je Nenad Kamidžorac, dok je direktor ovogodišnjeg izdanja festivala Dragiša Golubović.

 

Izvor:  MICS